Informacije zanimljivosti Zivotopis Kontakt  
 
Untitled Document
Odgovori na najčešća pitanja-Velafax


Možete li mi više reći o antidepresivu Velafax XL ? Imam 27 god i to sam nedavno dobila od doktorice. Što se tiče nuspojava,ako traju više od par dana da li treba prestati uzimati.

 

Velafax XL je dualni antidepresiv što znači da djeluje na dvije neurotransmitorske skupine (serotonin i noradrenalin) djelujući kao selektivni inhibitor njihove ponovne pohrane. Široko se upotrebljava kao antidepresiv, ali i kao lijek za anksiozne poremećaje (generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalna fobija). Za Velafax vrijede slična pravila kao i za druge antidepresive (redovito uzimanje, početak djelovanja nakon nekoliko tjedana). Moguće nuspojave su mučnina, pospanost, suha usta, zatvor, napetost, nedostatak apetita, seksualne smetnje, pojačano znojenje. Te smetnje mogu biti izraženije prvih tjedana uzimanja a potom se najčešće smiruju. Ukoliko su jače izražene i pacijent ih smatra neprihvatljivim svakako se treba obratiti terapeutu, tj. ordinariusu. Obzirom na dualno djelovanje Velafaxa obično nije prva linija u terapiji, iako nema kontraindikacija da to ne bude, sve ovisi o smetnjama koje osoba ima i procjeni liječnika. Mislim da je najbolje posavjetovati se o nuspojavama s liječnikom koji je savjetovao uzimanje lijeka.

10/03/2010
Untitled Document
Odgovori na najčešća pitanja - Strah od psihičke bolesti

Moja mama ima dijagnozu F22 ili23(psihijatrijsku) pa me zanima da li je to nasljedno. Imam 33 godine i ponekad se uhvatim da mislim o nečemu toliko intenzivno da se teško koncentriram na sve oko sebe. Ja normalno sudjelujem u vanjskom životu, ali kao da sam previše okrenuta svojim mislima.To nije konstantno,ali se javlja ponekad kad o nečemu (ugodnom; recimo planovima u životu) intenzivnije razmišljam.Inače sam paničar u životu.Bojim se da to nisu neki znakovi mamine bolesti.Unaprijed hvala.

 

Strah od psihičke bolesti jedan je od univerzalnih strahova na koji nitko nije potpuno ravnodušan. Obzirom da vaša majka boluje od teške psihičke bolesti i da ste preko nje imali mnogo doticaja sa psihičkom bolesti vaš je strah još razumljiviji i intenzivniji. Od svega možemo napraviti simptom i svaki simptom možemo staviti u širi kontekst normalnog. Vaša je senzibilizacija da nešto proglasite simptomom vjerojatno prenaglašena jer se bojite da i sami ne obolite. Ono što ste naveli kao simptom nije nešto što bi vas trebalo zabrinuti. Naša usredotočenost na neke stvari može biti manja ili veća, ovisno o trenutku, okolini koja nas okružuje, tematici o kojoj razmišljamo. Neki ljudi su skloniji da se osame sa vlastitim mislima, neki ne. U svakom slučaju to ne bi proglasila simptomom.


Što se tiče dijagnoze vaše majke (Sumanuti poremećaj,  Akutni prolazni psihotični poremećaj) kao i velika većina psihičkih poremećaja nastaje kombinacijom naslijeđa i okolinskih faktora. Kombinacijom nekih gena nasljeđuje se sklonost i vulnerabilnost (osjetljivost) ka nekim stanjima. Uz naslijeđe veliku ulogu u nastanku bolesti igraju faktori okoline, životne okolnosti, način reagiranja na stresogene faktore, drugim riječima uz naslijeđe važni su i razvojni, kulturološki, socijalni i brojni drugi čimbenici.

10/03/2010
Untitled Document
Odgovori na najčešća pitanja - Panični poremećaj


Dobar dan! Prije od prilike dva mjeseca primjetila sam da mi je javlja bol u plucima usljed cega dolazi do ubrzanog rada srca,dlanovi mi je pocnu znojiti,ruke se tresu i dobijem napad straha i panike.Medjutim isla sam na pregled kod doktora koji je ustanovio da mi je sa plucima sve uredu,cak sam radila i EKG i ultrazvuk srca koji su se takodjer pokazali uredu.Doktor smatra da meni dolazi do svih ovih gore navedenih simptoma zbog  pojacanog stresa,nervoze i straha.Bila sam i kod neuropsihijatra koji mi je prepisao kapsule od koji se ne osjecam bas bolje!Mnogi mi preporucuju da pocnem trositi lijek PERSEN koji je na biljnoj bazi.Da li da uzmem taj lijek ili vi imate neku drugu preporuku vezanu za moj problem. 

Unaprijed zahvalna!

 

Smetnje koje gospođa navodi svakako bi se mogle smjestiti u kontekst paničnog napadaja. Panični poremećaj, čija su glavna karakteristika panični napadaji (koji izgledaju upravo onako kako ih gospođa opisuje), spada u skupinu anksioznih poremećaja. Anksiznost je svakako važan dio kliničke slike,  laicima ga je najlakše približiti kao osjećaj straha, ugroženosti, tjeskobe i nemira, uz pojačano lupanje srca, gušenje, osjećaj knedle u grlu, znojenje dlanova...

Etiologija (uzrok) nastanka ovog poremećaja, uz neke faktore konstitucije svakako su loša tolerancija stresogenih faktora, loši mehanizmi obrane, pretjerana izloženost stresu.

Najbolji način liječenja je kombinacija psihoterapijskog tretmana i psihofarmaka (kombinacija antidepresiva iz skupine SSRI i anksiolitika). Moja poruka čitateljici ovih redaka je da ne postoji spasonosni lijek koji bi zamijenio rad na sebi, učenje o tome kako se nositi sa problemom, koji bi nas uputio kako se učinkovitije nositi sa stresom. Očito je da je organizam gospođi poručio da je vrijeme za promjene, drugačiji stil i način ponašanja i razmišljanja, drugačiji način nošenja sa problemima.

 

 

10/03/2010
Untitled Document
Uloga psihijatra u timu za medicinski potpomognutu oplodnju
Psihološka reakcija nakon suočavanja sa neplodnošću umnogome ovisi o našoj osobnosti, kulturološkom nivou, sposobnosti adaptacije na novonastalu situaciju, podršci okoline, usvojenim znanjima o reprodukciji i spolnosti. Česta su razmišljanja o «kazni za grijehe iz prošlosti», krivim medicinskim postupcima, a panika, bespomoćnost i samosažaljenje su gotovo uvijek prisutni (nekad osviješteni a nekad prikriveni i potisnuti).
06/10/2009
Content Management Powered by UTF-8 CuteNews